Sportisti Jugoslavije u izboru “Sporta”, “Sportskih novosti” i “Politike”

Pehari namenjeni najboljim sportistima u izboru "Sportskih novosti"

U nekadašnjoj zajedničkoj državi tri najpoznatija i najrelevantnija izbora za najboljeg sportistu tokom kalendarske godine organizovali su zagrebački i beogradski sportski dnevni listovi – “Sportske novosti” i “Sport”, kao i najstariji dnevnik na ovim prostorima – beogradska “Politika”.

Prve su sa izborom krenule “Sportske novosti”, davne 1950. godine. “Politika” je pošla njihovim stopama 1953.godine, dok je “Sport” započeo tradiciju dodeljivanja “Zlatne značke” najboljem sportisti Jugoslavije četiri godine kasnije.

“Sportske novosti” ranije su izlazile pod nazivima “Ilustrirane fiskulturne novine” i “Narodni sport”. Prvi broj “Ilustriranih fiskulturnih novina” pojavio se 9. avgusta 1945. godine.

Od 10. decembra iste godine list izlazi kao “Narodni sport”, a nakon ulaska u sastav izdavačke kuće “Vjesnik”, 1. marta 1962. godine menja naziv u “Sportske novosti”.

“Sport” je nastao iz lista “Fiskultura”, čiji je prvi broj izašao 5. maja 1945 godine. Kasnije je promenio naziv u Jugoslovenski sportski list “Sport”, a onda u Dnevni sportski list “Sport”.

Kompanija “Beoton R” iz Bora preuzela je “Sport” 1. oktobra 2015. godine. Ovaj sportski dnevnik, nakon više od 70 godina, prestao je sa izlaženjem 16. septembra 2016. godine.

Dražen-Praja Dalipagić i Bojana-Bokica Šumonja, sportisti Jugoslavije u izboru "Sportskih novosti" 1978. godine

Dražen-Praja Dalipagić i Bojana-Bokica Šumonja, sportisti Jugoslavije u izboru “Sportskih novosti” 1978. godine

Prvi broj dnevnog lista “Politika” u prodaji se pojavio 25. januara 1904. godine u Beogradu. Izlazi do današnjih dana sa izuzetkom Velikog i Drugog svetskog rata i štrajka zaposlenih u leto 1992. godine.

U izboru “Sportskih novosti” učestvuju sportski novinari, dok je “Sport” vremenom ustanovio žiri sastavljen od bivših osvajača “Zlatne značke”, koji je birao najboljeg. “Politika” bira sportistu godine na osnovu glasanja novinara njene sportske redakcije.

“Sportske novosti” imena laureata objavljuju na posebnoj svečanosti krajem decembra, dok je “Sport” to činio početkom januara naredne godine.

U izboru “Sportskih novosti” biraju se najbolji sportista, najbolja sportistkinja, najbolja ženska i muška ekipa, dok je “Sport” birao samo jednog sportistu. Tek od 1995. godine uvodi i izbor najboljeg mladog sportiste.

“Politika” od 1964. godine bira i najbolju sportsku ekipu.

Uzimajući u obzir sva tri izbora, apsolutni rekorder je slovenački gimnastičar Miro Cerar, koji je ukupno 15 puta bio najbolji sportista Jugoslavije – osam puta u izboru zagrebačkih “Sportskih novosti”, četiri puta u izboru “Politike” i u tri navrata u izboru beogradskog “Sporta”, pri čemu je četiri puta ujedinio sva tri priznanja.

Sva tri žirija bila su dva puta saglasna po pitanju sportskih dostignuća boksera Mata Parlova, a po jednom su sportisti godine u sva tri izbora bili: atletičari Vera Nikolić i Nenad Stekić, košarkaši Radivoj Korać, Ivo Daneu i Dražen Dalipagić, strelci Branislav Lončar i Jasna Šekarić, plivači Đurđa Bjedov i Borut Petrič, kanuista Matija Ljubek, rvač Šaban Sejdiu i bokseri Marijan Beneš i Slobodan Kačar.

Godina Sportske novosti JSL Sport Politika
1950 Petar Šegedin (atletika) i Branka Loparić (plivanje)
1951 Andrija Otenhajmer (atletika) i Milica Šumak (atletika)
1952 Franjo Mihalić (atletika) i Marija Radosavljević (atletika)
1953 Perica Vlašić (veslanje) i Milka Babović (atletika) Perica Vlašić (veslanje)
1954 Žarko Dolinar (stoni tenis) i Eša Ligorio (plivanje) Žarko Dolinar i Vilim Harangozo (stoni tenis)
1955 Bernard Vukas (fudbal) i Milka Babović (atletika) Bernard Vukas (fudbal)
1956 Franjo Mihalić (atletika) i Vinka Jeričević (plivanje) Franjo Mihalić (atletika)
1957 Franjo Mihalić (atletika) i Nada Vučković (rukomet) Franjo Mihalić (atletika) Božidar Komac (vazduhoplovstvo)
1958 Stanko Lorger (atletika) i Slavica Zupančič (alpsko skijanje) Svetozar Gligorić (šah) Stanko Lorger (atletika)
1959 Stanko Lorger (atletika) i Draga Stamejčić (atletika) Stanko Lorger (atletika) Duje Smoljanović (kuglanje)
1960 Radivoj Korać (košarka) i Olga Gere (atletika) Radivoj Korać (košarka) Radivoj Korać (košarka)
1961 Miroslav Cerar (gimnastika) i Hilda Zeier (plivanje) Miroslav Cerar (gimnastika) Miroslav Cerar (gimnastika)
1962 Miroslav Cerar (gimnastika) i Olga Gere (atletika) Milan Galić (fudbal) Miroslav Cerar (gimnastika)
1963 Miroslav Cerar (gimnastika) i Natalija Stefanović (padobranstvo) Miroslav Cerar (gimnastika) Miroslav Cerar (gimnastika)
1964 Miroslav Cerar (gimnastika) i Draga Stamejčić (atletika) Miroslav Cerar (gimnastika) Miroslav Cerar (gimnastika)
1965 Branislav Lončar (streljaštvo) i Ružica Miladinović (rukomet) Branislav Lončar (streljaštvo) Branislav Lončar (streljaštvo)
1966 Miroslav Cerar (gimnastika) i Vera Nikolić (atletika) Vera Nikolić (atletika) Vera Nikolić (atletika)
1967 Ivo Daneu (košarka) i Vera Nikolić (atletika) Ivo Daneu (košarka) Ivo Daneu (košarka)
1968 Miroslav Cerar (gimnastika) i Đurđa Bjedov (plivanje) Đurđa Bjedov (plivanje) Đurđa Bjedov (plivanje)
1969 Miroslav Cerar (gimnastika) i Ana Boban (plivanje) Dragan Džajić (fudbal) Dragan Džajić (fudbal)
1970 Miroslav Cerar (gimnastika) i Desanka Perović Vera Nikolić (atletika) (streljaštvo) Desanka Perović (streljaštvo)
1971 Mate Parlov (boks) i Vera Nikolić (atletika) Sreten Damjanović (rvanje) Vera Nikolić (atletika)
1972 Mate Parlov (boks) i Vera Nikolić (atletika) Mate Parlov (boks) Mate Parlov (boks)
1973 Marijan Beneš (boks) i Jelica Pavličić (atletika) Marijan Beneš (boks) Marijan Beneš (boks)
1974 Mate Parlov (boks) i Nataša Urbančić (atletika) Mate Parlov (boks) Mate Parlov (boks)
1975 Nenad Stekić (atletika) i Branka Batinić (stoni tenis) Nenad Stekić (atletika) Nenad Stekić (atletika)
1976 Matija Ljubek (kanu) i Mima Jaušovec (tenis) Matija Ljubek (kanu) Matija Ljubek (kanu)
1977 Šaban Sejdiu (rvanje) i Mima Jaušovec (tenis) Šaban Sejdiu (rvanje) Šaban Sejdiu (rvanje)
1978 Dražen Dalipagić (košarka) i Bojana Šumonja (karate) Dražen Dalipagić (košarka) Dražen Dalipagić (košarka)
1979 Bojan Križaj (skijanje) i Gordana Perkučin (stoni tenis) Miodrag Perunović (boks) Miodrag Perunović (boks)
1980 Slobodan Kačar (boks) i Štefica Krištof (kuglanje) Slobodan Kačar (boks) Slobodan Kačar (boks)
1981 Borut Petrič (plivanje) i Sanda Dubravčić (umetničko klizanje) Borut Petrič (plivanje) Borut Petrič (plivanje)
1982 Bojan Križaj (alpsko skijanje) i Biserka Perman (kuglanje) Dragan Kićanović (košarka) Bojan Križaj (alpsko skijanje)
1983 Dragutin Šurbek (stoni tenis) i Mirjana Jovović (streljaštvo) Dragutin Šurbek (stoni tenis) Borut Petrič (plivanje)
1984 Jure Franko (alpsko skijanje) i Svetlana Kitić (rukomet) Šaban Trstena (rvanje) Šaban Trstena (rvanje)
1985 Dražen Petrović (košarka) i Monika Seleš (tenis) Dražen Petrović (košarka) Ljubiša Simić (boks)
1986 Rok Petrović (alpsko skijanje) i Mateja Svet (alpsko skijanje) Veselin Vujović (rukomet) Rok Petrovič (alpsko skijanje)
1987 Bojan Križaj (alpsko skijanje) i Mateja Svet (alpsko skijanje) Mateja Svet (alpsko skijanje) Jasna Šekarić (streljaštvo)
1988 Goran Maksimović (streljaštvo) i Jasna Šekarić (streljaštvo) Jasna Šekarić (streljaštvo) Jasna Šekarić (streljaštvo)
1989 Dragomir Bećanović (džudo) i Mateja Svet (alpsko skijanje) Dragomir Bećanović (džudo) Mateja Svet (alpsko skijanje)
1990 Toni Kukoč (košarka) i Monika Seleš (tenis) Dragutin Topić (atletika) Dragutin Topić (atletika) i Toni Kukoč (košarka)