Abeceda Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu (2)

Sa ceremonije otvaranja Igara

Na Četrnaestim zimskim olimpijskim igrama ukupno je održano 39 takmičenja u šest sportova. Medalje je osvojilo 17 zemalja. Od ukupno 117 medalja, Sovjetski Savez i Istočna Nemačka zajedno su uzeli 49. Finski olimpijci osvojili su 13, norveški devet, a švedski i američki po osam.

Za kompletnu infrastrukturu Igara u Sarajevu utrošeno je 142,6 miliona američkih dolara.

Igre je pomoglo i 10.450 dobrovoljaca.


Đ

Đirardeli, Mark, petostruki pobednik Svetskog kupa, iako specijalista za slalom i velesalom, jedan je od prvih univerzalnih alpskih skijaša koji je beležio trijumfe i u ostalim disciplinama – super-veleslalomu, spustu i kombinaciji.

Austrijanac po rođenju, Mark se u ranoj fazi svoje karijere sukobio sa matičnim skijaškim savezom, pa se u Svetskom kupu takmičio za Luksemburg, iako formalno nije imao državljanstvo ove zemlje.

Međunarodni olimpijski komitet tražio je od Đirardelija papire kao dokaz da je Luksemburžanin, a kako ih on nije imao, bio je prinuđen da propusti olimpijske igre u američkom Lejk Plesidu 1980. i Sarajevu 1984. godine.

Na Igrama nisu učestvovali ni najbolji alpski skijaš svih vremena Šveđanin Ingemar Stenmark, kao ni Hani Vencel iz Lihtenštajna.

Međunarodna skijaška federacija (FIS) zabranila je Stenmarku i Vencelovoj da nastupe u Sarajevu, jer su prekršili tadašnje norme amaterizma, sklapajući komercijalne ugovore van znanja svojih nacionalnih saveza. Stenmark u muškoj i Vencelova u ženskoj konkurenciji trebalo je da brane zlatne medalje osvojene u slalomu i velesalomu na prethodnim Olimpijskim igrama u Lejk Plesidu.

Izostanci “Velikog Ingea” i nesuđenog Luksemburžanina Marka značajno su oslabili konkurenciju u muškom slalomu i velesalomu. Naime, Đirardeli je te sezone zabeležio čak pet slalomskih pobeda u 10 trka Svetskog kupa i osvojio prvo mesto u toj disciplini, dok je Stenmark, koji je i dalje prvi na večnoj listi po ukupnom broju trijumfa u Svetskom kupu (86), uzeo Mali kristalni globus kao najuspešniji u veleslalomu. Tokom sezone zabeležio je četiri pobede u osam koliko trka koliko je održano u ovoj disciplini.

Nažalost, Bojan Križaj, najveći adut našeg olimpijskog tima, nije uspeo da iskoristi nastalu situaciju i domogne se medalje u Sarajevu. “Veliki Boki” je te sezone u slalomskim trkama Svetskog kupa već imao osvojeno jedno drugo (u italijanskom Kurmajeru) i treće mesto (u austrijskom Kicbilu).

Poslednjeg dana Igara, 19. februara, Križaj je zauzeo “samo” sedmo mesto u slalomu, sa ukupnim vremenom 1:41,51 minut. U prvoj trci na tehnički zahtevnoj i zaleđenoj stazi, na kojoj je odustao čak 21 takmičar, postigao je deseto vreme – 52,98 sekunde. Druga staza je bila nešto lakša, pa je Križaj tu ostvario peto najbolje vreme – 48,53 sekundi.


E

Ekipe iz čak 49 zemalja učestvovale su na takmičenjima u Sarajevu, što je bio rekordni broj u istoriji zmiskih olimpijskih igara. Za medalje borilo se 1.272 sportista – 998 muškaraca i 274 žene.

Prvi put na zimskim olimpijskim igrama pojavili su se sportisti iz Egipta, Monaka, Portorika, Senegala i Britanskih Devičanskih ostrva. Bojkota Igara nije bilo nakon dužeg vremena.

Medalje su osvojili takmičari iz 17 država. Najviše odličja uzeo je nacionalni tim Sovjetskog Saveza – 25, ali su najuspešniji bili sportisti Istočne Nemačke, koji su osvojili medalju manje, ali čak devet zlatnih, nasuprot šest sovjetskih …

Debakl je pretrpela velesila u zimskim sportovima Austrija, osvojila je samo jednu medalju – bronzanu u spustu …


F

Fil i Stiv. Odnosno, Stiv i Fil. Ili, možda ... ma nije važno!

Fil i Stiv. Odnosno, Stiv i Fil. Ili, možda … ma nije važno!

Filip-Fil Mer i Stiven-Stiv Mer su 19. februara u trci slaloma postigli nezapamćen uspeh u istoriji sporta uopšte. File i Steva ostvarili su dvostruku pobedu, a ono što ovaj uspeh čini jedinstvenim jeste činjenica da su ovi Amerikanci braća, i to – jednojajčani blizanci. Nešto kao nekadašnji fudbaleri Zoran i Zlatko Vujović, ali u skijanju …

Fil je trijumfovao ukupnim rezultatom 1:39,41 minut, dok je Stiv bio drugi sa rezultatom 1:39,62 minut.


G

"Brzi klizač", delo Endija Vorhola

“Brzi klizač”, delo Endija Vorhola

Galerista Lazar Vujić, rođeni Jajčanin, uoči Igara predložio je Olimpijskom komitetu Jugoslavije da iskoristi svoje poslovne i prijateljske veze i pokrene projekat saradnje sa tadašnjim vodećim svetskim umetnicima, pa ih je čak 17 napravilo umetnička rešenja prema kojima su izrađeni plakati i razglednice igara.

Među njima bili su: Pjero Doracio, Fridrih Hundertvaser, Dejvid Hokni, Henri Mur, Mikelanđelo Pistoleto, Džejms Rouzenkvist i guru pop-arta Endi Vorhol …


H

Hemelajnen, Marja Liza, možda nije ostavila najupečatljiviji utisak, možda nije pobrala najveće simpatije publike, ali cifre su neumoljive i one kažu da je finska skijaška trkačica najuspešnija sportistkinja Igara sa tri zlatne medalje u trkama na pet, 10 i 20 kilometara, i bronzanom u trci štafeta četiri puta pet kilometara.


I

Igman-planina bila je poprište verovatno i najvećeg razočarenja domaće javnosti. To je bilo mesto održavanja takmičenja u skijaškim skokovima na maloj i velikoj skakaonici. Mnogi su očekivali da će Jugoslavija upravo tu osvojiti svoju prvu medalju, jer je naš najbolji skakač Primož Ulaga te sezone bio sjajan – trijumfovao je u Lejk Plesidu 17. decembra 1983. godine na maloj skakaonici, bio je drugi samo dan kasnije na istom mestu na velikoj skakaonici, i treći u austrijskom Bišofshofenu 6. januara 1984. godine u okviru novogodišnje turneje “četiri skakonice”.

“Đulaga” (kako su ga pre takmičenja prozvale Sarajlije zato što je leteo kao đule) jednostavno nije podneo ogroman pritisak očekivanja, pa je u prvoj seriji na 70-metarskoj skakaonici doskočio do skromnih 59 metara, što je bio najkraći skok tokom takmičenja. Ni dobar drugi skok od 82 metra nije mogao da poništi posledice katastrofalnog prvog, pa je Ulaga završio na ponižavajućem pretposlednjem, 57. mestu.

Šest dana kasnije, na 90-metarskoj skakaonici delimično je popravio utisak osvojivši 13. mesto, sa skokovima od 99 i 103 metra. Ali opet daleko od pobedničkog podijuma …


J

Ništa burek, samo Franko!

Ništa burek, samo Franko!

Jurij-Jure Franko, dvedesetjednogodišnji skijaš iz Nove Gorice je osvajanjem srebrne medalje u velesalomu 14. februara postao prvi Jugosloven – osvajač medalje na zimskim olimpijskim igrama. Sarajlije su ga ekspresno zavolele, pa su smislile i slogan: “Volimo Jureka više od bureka! … To je i nakon Igara pisalo na velikom displeju u centru grada, iznad kafane “Park”.

– Oni su nama tada obećali kao nagradu videorekorder od Hitačija. I razmišljao sam: Ako vozim vrlo dobro u drugoj vožnji, dobiću videorekorder! – prisetio se Franko.

Jure je bio jugoslovenski adut iz senke, s obzirom da su se medalje najviše očekivale od skijaša Križaja i skakača Ulage. Njegov uspeh u Sarajevu ipak nije bio toliko iznenađenje, jer je Franko u delu sezone do Igara osvojio po jedno treće, četvrto i peto mesto u trkama velesaloma za Svetski kup.

Franko je prvu trku odvozio u četvrtom najboljem vremenu (1:21,15 minut), ali je zato u drugoj postigao najbolji rezultat – 1:20,26 minut, zaostavši u ukupnom rezultatu 23 stotinke iza pobednika Švajcarca Maksa Julena …


K

Kornelije-Bata Kovač autor je muzičkog znaka Igara, u trajanju od 17 sekundi, kojim su najavljivani i odjavljivani televizijski i radio izveštaji i prenosi sa olimpijskih borilišta …